Mozart – Život i dela

Wolfgang Amadeus Mozart (1756–1791) je jedan od najpoznatijih i najuticajnijih kompozitora klasične muzike. Njegova dela, od simfonija i koncerata do opera i kamerne muzike, i danas inspirišu izvođače i publiku širom sveta.

Mozart je bio čudesno talentovan još od detinjstva i ostavio neizbrisiv trag u istoriji muzike. Njegova kreativnost i tehnička briljantnost oblikovali su standarde klasične muzike, a njegova dela i danas odjekuju kroz orkestralne izvedbe, koncerte i studije muzike.

Rani život

Rođen u Salzburgu 1756. godine, Mozart je od detinjstva pokazivao izuzetni muzički talenat.

Nasleđe

Njegova muzika i danas inspiriše orkestre i kompozitore širom sveta.

Putovanja

Mozart je putovao širom Evrope, nastupajući pred kraljevskim dvorovima i muzičkim salonima.

Porodica

Pod mentorstvom svog oca Leopolda, mlad Mozart je postao virtuoz na klaviru i violinama.

Wolfgang Amadeus Mozart – priča jednog genija

1756 – Rođenje

Wolfgang Amadeus Mozart je rođen 27. januara 1756. godine u Salzburgu, u porodici muzičara.

1761 – Prvi javni nastup

Sa samo 5 godina, Mozart je imao prvi javni nastup, oduševljavajući publiku svojim talentom.

1762–1770 – Putovanja po Evropi

Putovao je sa porodicom kroz Nemačku, Italiju i Francusku, nastupajući pred kraljevskim dvorovima i učivši od najboljih muzičara tog vremena.

1777 – Studije i rani radovi

Posvetio se komponovanju i studijama u Austriji i Nemačkoj, razvijajući svoj jedinstveni muzički stil.

1781 – Preseljenje u Beč

Preselio se u Beč gde je postao istaknuti kompozitor i klavirista, stvarajući mnoga svoja najpoznatija dela.

1782 – Brak sa Constanze Weber

Oženio se Constanze, koja je postala njegova najveća podrška i često prva slušateljka njegovih novih dela.

1786–1791 – Najpoznatija dela i opere

Napisao je simfonije, koncerte i opere koje i danas spadaju u vrh klasične muzike, uključujući „Figarovu ženidbu“, „Don Giovannija“ i „Čarobnu frulu“

1791 – Smrt i zaostavština

Mozart je preminuo 5. decembra 1791. godine u Beču, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji muzike.

Zvuci Mozarta

Symphony No. 40 in G Minor, K. 550

Izvedba Bečke filharmonije, snimak iz 2020.

Rekvijem u d-molu, K. 626

Hororsko remek-delo, jedno od poslednjih Mozartovih dela.

Koncert za klavir br. 21 u C-duru, K. 467

Poznat po lirskom drugom stavku.

Pogledaj sve